Porodično i nasledno pravo
Ostavinski postupak u Republici Srbiji je zakonom uređen pravni proces kojim se utvrđuju naslednici preminule osobe i raspodeljuje imovina ostavioca. Postupak se sprovodi pred nadležnim sudom ili putem javnog beležnika (notara) kao poverenika suda.
Ostavinski postupak se pokreće po službenoj dužnosti čim sud sazna da je neko lice umrlo ili da je proglašeno za umrlo. Međutim, ukoliko sud iz bilo kog razloga ne pokrene ostavinski postupak po službenoj dužnosti, to mogu učiniti i sami naslednici. Naslednici čine navedeno podnošenjem zahteva za pokretanje ostavinskog postupka.
Nasleđivanje i ostavinski postupak u Srbiji mogu biti komplikovani, posebno kada je reč o pravima naslednika, raspodeli imovine ili rokovima u postupku. Naš tim stručnih advokata za nasledno pravo može preuzeti ceo postupak i zaštititi vaša prava.
U Republici Srbiji, naslednici se dele na:
Ako testament postoji, najpre se proverava punovažnost testamenta, a potom se odlučuje u skladu sa sadržinom testamenta. Ovo će biti učinjeno ukoliko se testamentom ne povređuju prava zakonskih naslednika (npr. pravo na nužni deo).
Zakon o nasleđivanju ostaviočeve naslednike deli u nasledne redove u zavisnosti od blizine srodstva sa ostaviocem. Zakon propisuje da se nasleđuje po naslednim redovima, i da naslednici iz bližeg naslednog reda isključuju iz nasleđivanja naslednike daljeg naslednog reda.
Prvi nasledni red čine ostaviočevi potomci i njegov bračni drug. Ostaviočeva deca i bračni drug nasleđuju na jednake delove. Bitno je napomenuti da ako ostavilac nema potomstvo, bračni drug ne može biti naslednik iz prvog naslednog reda, već nasleđuje kao naslednik iz drugog naslednog reda.
Drugi nasledni red čine ostaviočev bračni drug i ostaviočevi roditelji i njihovo potomstvo. Ostaviočev bračni drug nasleđuje polovinu zaostavštine, a drugu polovinu na jednake delove nasleđuju ostaviočevi roditelji. Ako ostaviočev bračni drug ne može ili neće da nasledi, zaostavštinu na jednake delove nasleđuju ostaviočevi roditelji.
U ovoj situaciji je bitno napomenuti da ako ostaviočev roditelj ne može ili neće da nasledi, njegov deo na jednake delove nasleđuju njegova deca (braća i sestre ostavioca), njegovi unuci i praunuci i njegovi dalji potomci.
Ukoliko u drugom naslednom redu nijedan od ostaviočevih roditelja ne može ili neće da nasledi, bračnom drugu ostavioca pripada celokupna zaostavština.
Zakon o nasleđivanju takođe definiše i treči, četvrti, kao i ostale nasledne redove. Međutim, ovi nasledni redovi se u praksi dosta ređe pojavljuju od prvog i drugog naslednog reda, pa njima nećemo posvetiti toliko pažnje.
Svaki ostavinski postupak je postupak za sebe, potpuno individualan i različit od svakog drugog ostavinskog postupka. Samim tim, to znači da će neke ostavine biti vrlo jednostavni procesi koji će se završiti bez komplikacija i u kratkom roku. Sa druge strane, u ostavinskom postupku se mogu javiti i brojna sporna pitanja, poput kruga naslednika, validnosti testamenta, imovine koja spada u zaostavštinu i načina raspodele iste, i mnogih drugih.
Iz ovih spornih pitanja, mogu da se sukobe različiti interesi iz kojih dalje može da nastane i sudski postupak koji će znatno zakomplikovati i produžiti sam postupak nasleđivanja.
Dakle, jednostavan odgovor ne postoji. Dužina trajanja ostavinskog postupka može u znatnoj meri varirati u zavisnosti od brojnih različitih okolnosti.
Ostavinski postupak je posebno značajan pravni postupak, kako zbog izrazito emotivnog elementa, tako i zbog važnih pitanja koja se njime rešavaju. Upravo zbog toga, pravilna priprema i pravna pomoć mogu ga učiniti bržim i jednostavnijim.
Ako imate pitanja, nedoumice ili sporove u vezi sa nasledstvom – obratite se advokatu za nasledno pravo koji ima iskustva u vođenju ostavinskih postupaka.
Kontaktirajte nas i proverite svoje pravo Ugovor o doživotnom izdržavanju
Zakažite besplatne konsultacije sa našim timom i saznajte kako možemo da vam pomognemo.
Zakažite konsultaciju